Ključne informacije
- Ljudi se zadužuju za ulaganja, veće troškove i financiranje poslovanja.
- Poluga duga može uvećati i dobit i gubitak jer posuđenim novcem kupuješ imovinu veće vrijednosti.
- Usporedi kamate, naknade i ukupni iznos otplate te provjeri možeš li plaćati ratu ako se plan promijeni.
Zašto se ljudi zadužuju
Ljudi se zadužuju iz različitih razloga. Kredit može financirati školovanje, kupnju nekretnine ili ulaganje u posao koji bi s vremenom mogao povećati prihod. Netko posuđuje novac jer nema dovoljno gotovine za hitan ili veći trošak. Poduzeća se zadužuju kako bi proširila poslovanje, razvila novu uslugu ili kupila opremu.
Dug može pomoći da ranije platiš nešto što bi ti moglo donijeti korist kasnije. No prihod ili korist koju očekuješ možda se neće ostvariti, a rate i kamate svejedno dospijevaju. Zato uz razlog zaduživanja pogledaj i kako ćeš otplaćivati kredit.
Kada dug može biti koristan
Često se govori o „dobrom” i „lošem” dugu. Dug se obično smatra korisnijim kada financira imovinu ili ulaganje koje može donijeti prihod ili s vremenom povećati vrijednost. Primjeri su nekretnina za najam, pokretanje posla ili obrazovanje koje ti može otvoriti nove mogućnosti za posao.
Dug za putovanje, elektroniku ili automobil za privatnu upotrebu često služi potrošnji koja ti pruža korist sada, ali sama po sebi ne stvara prihod. Takav kredit može imati visoku kamatu i povećati ukupni trošak kupnje. Ipak, ista vrsta kupnje ne znači isto svima. Automobil može nekome biti nužan za dolazak na posao, a kredit za školovanje ne jamči veću plaću.
Zato nazivi „dobar” i „loš” mogu biti tek početna orijentacija. Prije odluke procijeni čemu će ti kredit služiti, koliko ćeš ga ukupno platiti i možeš li podmirivati rate ako očekivana korist izostane.
Kako djeluje poluga duga
Poluga duga znači da koristiš posuđeni novac kako bi kupio imovinu veće vrijednosti nego što bi mogao kupiti samo svojim novcem. Tako s manjim vlastitim ulogom možeš steći, primjerice, nekretninu koja donosi prihod od najma. Ako prihod i rast vrijednosti nadmaše kamate i druge troškove, učinak na tvoj vlastiti ulog može biti veći.
Zamisli nekretninu vrijednu 160.000 EUR. Uložiš 40.000 EUR, a 120.000 EUR financiraš kreditom. Ako cijena poraste 5%, nekretnina vrijedi 168.000 EUR. Uz pojednostavljenu pretpostavku da dug ostaje 120.000 EUR, razlika između vrijednosti i duga poraste s 40.000 na 48.000 EUR. Rast od 8.000 EUR iznosi 20% početnog uloga. Ako cijena padne 5%, vrijednost se smanjuje na 152.000 EUR, a razlika nakon odbitka istog duga pada na 32.000 EUR. Pad od 8.000 EUR također je 20% početnog uloga.
U računicu nisu uključene kamate, otplata glavnice, porezi, održavanje, razdoblja bez najmoprimca ni troškovi kupnje ili prodaje. Poluga može uvećati dobit, ali i gubitak. Dug ostaje obveza čak i ako cijena padne ili prihod od najma privremeno izostane.
Dug kao ekonomski alat
Dug može poduprijeti gospodarstvo kada država njime ulaže u obrazovanje, infrastrukturu, inovacije ili zdravstvo. Takva ulaganja mogu potaknuti gospodarski rast i povećati porezne prihode, što može olakšati otplatu duga.
Preveliko zaduživanje nosi i rizike. Ako ulagači izgube povjerenje u sposobnost države da vraća dug, kamate na državne obveznice mogu porasti. Veći troškovi otplate mogu potaknuti smanjenje izdvajanja za javne usluge ili povećanje poreza.
U SAD-u je javni dug kroz povijest korišten za financiranje ratova, infrastrukture i drugih državnih potreba. Tijekom financijske krize 2008. država je pokrenula programe za stabilizaciju financijskih tržišta, a tijekom pandemije 2020. donijela je mjere pomoći kućanstvima, poduzećima te državnim i lokalnim vlastima. Pandemijske mjere povećale su i javni dug.
Promjena se dogodila i u međunarodnom monetarnom sustavu. U kolovozu 1971. američki predsjednik Richard Nixon ukinuo je mogućnost da strane središnje banke zamijene američke dolare za zlato po utvrđenoj cijeni, čime je ubrzan kraj Brettonwoodskog sustava. Nakon toga valute više nisu bile vezane uz zlato na isti način, a države su nastavile koristiti dug za financiranje svojih potreba. Zaduživanje može poduprijeti gospodarski rast, ali veći dug može povećati troškove kamata i financijske rizike.
Uračunaj i ono čega se odričeš
Kad odlučiš potrošiti ili posuditi novac za jednu stvar, manje ti ga ostaje za druge mogućnosti. Ekonomisti taj propušteni izbor zovu oportunitetni trošak. Pojam se odnosi i na vrijeme, znanje i trud koje možeš usmjeriti na nešto drugo.
Primjerice, uzmeš li kredit za automobil od 20.000 EUR, ukupno ćeš vratiti posuđeni iznos i kamate, a automobil može gubiti vrijednost. Uz mjesečnu ratu imat ćeš manje novca za druge troškove ili planove. Taj iznos mogao bi usmjeriti i na obrazovanje ili posao, ali ni to ne jamči zaradu. Usporedi konkretan trošak kredita s time što želiš dobiti i drugim načinima na koje možeš upotrijebiti novac.
Što provjeriti prije odluke
Prije nego prihvatiš ponudu, razjasni uvjete, trajanje otplate, kamatu, naknade i ukupan iznos koji ćeš vratiti. Usporedi efektivnu kamatnu stopu (EKS), koja obuhvaća kamatu i naknade uključene u trošak kredita.
Zatim provjeri možeš li plaćati ratu ako ti se prihod smanji ili se dogodi neplanirani trošak. Ako kredit uzimaš zbog budućeg prihoda, napravi i računicu u kojoj taj prihod ne nastane ili stigne kasnije. Kad ti je teško procijeniti uvjete ili vlastitu kreditnu sposobnost, zatraži objašnjenje od banke ili ovlaštenog kreditnog posrednika.
Dug može biti koristan financijski alat, ali odluka traži razumijevanje obveza i mogućih ishoda. Zapiši iznos rate i datum dospijeća pa provjeri koliko ti ostaje za ostale račune. U osobnom planu možeš složiti mjesečni pregled prihoda i troškova.
